Primjenjivost naučenog – motivacijski čimbenik

Znanje programiranja, znanje bazičnih algoritamskih struktura, znanje planiranja putem algoritama je pismenost 21. stoljeća. Učenje takvog znanja nije jednostavno i zahtjeva kompleksne načine razmišljanja i veliki trud i potrošnju energije i vremena. Kako bismo učenike privolili učenju takvog znanja trebamo se ne smo okrenuti metodici poučavanja tog znanja već u nju ili paralelno s njom (u)graditi znanja i metode motivacije za tim znanjem. Za učenje pisanja i čitanja vidljiva je primjenjivost od samog početka učenja i ona se podrazumijeva jednako je i s matematikom (do određene razine), ali kod programiranja primjenjivost se pokazuje tek kada se stekne određena razina znanja pa tako rana odustajanja od učenja programiranja stvaraju probleme u samom učenju te kasnije imamo potencijalno mali bazen programera. Ovo istraživanje se bavi kako povećati početnu motivaciju učenika za programiranje kroz prikaz primjene programiranja na robotici, automatici i elektronici te kroz korištenje blokovskog programiranja (bez kodiranja). Istraživanje je bazirano na dvije hipoteze H1: Učenici su motivirani učiti samo znanje kojem vide primjenu i H2: Prikazivanje primjenjivosti programiranja povećava kratkoročnu motivaciju. Ispitivanje je napravljeno kroz samoprocjenu motivacije koristeći Lickertove ljestvice.

Tomislav Ostojić
Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac, Hrvatska

Od 2007. godine radi kao profesor informatike u Gimnaziji Dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu i vrlo je aktivan u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima. U razdoblju od rujna 2012. do kolovoza 2014. godine, kao član tima sudjelovao je u projektu W.A.T.E.R. u kojem su bili uključeni učenici i profesori iz Rumunjske, Francuske, Portugala, Turske i Hrvatske, a od rujna 2016. godine sudjeluje u međunarodnom projektu ERASMUS + IMAGINE. Sudjelovao je u radu na cjelovitoj kurikularnoj reformi kao član Stručne radne skupine pri Ministarstvu, znanosti i obrazovanja, a koordinator je škole u uspostavi sustava razvoja digitalno zrelih škola – pilot projekt „e-Škole“. Aktivan je i kao član Autonomnog Alternativnog Kluba Kulture 46, kao voditelj sekcije odgoja i obrazovanja. Veliki doprinos popularizaciji prirodnih i tehničkih znanosti dao je kao voditelj i predavač Ljetne škole programiranja i robotike i voditelj Radionica robotike koje su okupile brojne učenike željne znanja, a vodio i radio emisije na Podravskom radiju. Polaznik je Postdiplomskog/doktorskog studija „Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti“ na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. Dobitnik je Javnog priznanja Povelja Grada Đurđevca za 2017. za promociju i popularizaciju tehničkog i informatičkog područja.